Događanja tokom tjelesne aktivnosti – 1. Dio
Periferni živčani sustav se sastoji od 2 djela:
- 1. Dio od kojeg se sastoji vaš periferni živčani sustav je – Lubanjski (dakle mozgovni) živci, i
- 2. Dio od kojeg se sastoji vaš periferni živčani sustav je pak – moždinski živci.
Odlično je znati i jednu povezanu funkcijsku cjelinu vašeg živčanog sustava koja se zove – autonomni živčani sustav.
Autonomni živčani sustav se sastoji od 2 djela.
- 1. Dio od koje se sastoji autonomni živčani sustav je – Simpatikus
- A 2. Dio od koje se sastoji autonomni živčani sustav je parasimpatikus.
Mnoge od vas zanima što je to živčana stanica.
Živčana stanica je – osnovna funkcijska jedinica koja prima i prenosi podražaje!
I jako je važno za vas da znate, da su živčana stanica i neuron isto!
A gdje su smještene živčane stanice?
Čovjekove živčane stanice su smještene ili u – središnjem živčanom sustavu, ili u živčanim čvorovima.
Živčani čvorovi se isto tako zovu gangliji. Gangliji su živčani čvorovi priključeni uz periferne živce.
Živčane stanice su raznolikog oblika. Isto tako je važno je za znati da sve živčane stanice imaju – citolazmatske izdanke!
Ti citoplazmatski izdanci se djele na: Dendrite, i Aksone.
Akson je citoplazmatski izdanak koji seže daleko od tjela stanice!
Samo tjelo živčane stanice ima – jezgru i ostale stanične organele
I dobro je još reći da i tjelo živčane stanice ima obilnu citoplazmu s mnogim sekrecijskim značajkama.
U živčanoj stanici nastaju neke tvari jel tako.
Te tvari, koje nastaju u živčanoj stanici prolaze aksonom – do njegova završetka.
A nekad, te tvari koje nastaju u živčanoj stanici mogu biti zadržane pa se odgođeno oslobađaju.
E sad, aksonima u vašim živčanim stanicama, Mogu – prolaziti i tvari u suprotnom smjeru!
A te tvari koje mogu prolaziti u suprotnom smjeru vašim aksonima živčanih stanica su tvari apsorbirane (dakle upijene) na završetku tih vaših živčanih stanica.
E sada, dobro je znati da se citoplazmatski izdanak živčane stanice, dendrit – grana blizu stanice, i prima od citoplazmatskog izdanka aksona nekih drugih živčanih stanica živčane podražaje (dakle živčane impulse)
Postojanje dendrita jako povećava – površinu koja prima informacije.
Ti citoplazmatski izdanci na vašim živčanim stanicama – aksoni – mogu biti vrlo dugački, pa i više od metra!
E sada, dio tog citoplazmatskog izdanka na vašim živčanim stanicama koji je najbliži tjelu – se naziva inicijalni segment.
Inicijalni segment je područje gdje u većini živčanih stanica započinje podražaj.
Podražaj u vašim živčanim stanicama započinje stvaranjem električnog signala koji dalje “putuje” aksonom, citoplazmatskim izdankom na vašoj živčanoj stanici.
E sada, aksoni nekih živčanih stanica obavijeni su takozvanom Mijelinskom ovojnicom.
Znate li što je mijelinska ovojnica? Mijelinska ovojnica je ovojnica aksona na nekim živčanim stanicama.
Mijelinska ovojnica ubrzava – prijenos podražaja.
Na kraju se aksoni razgranjuju u tzv. Aksonske završetke.
Aksonski završetci oslobađaju neutraonsmitere.
Mjesta na kojima se te vaše živčane stanice dotiču se zovu „priključci“ – (bolje rečeno – sinapse).
Što su priključci (sinapse)? Priključci (sinapse) – su dakle mjesta na kojima se živčane stanice dotiču.
Sinapse mogu biti i između aksonkih završetaka i površine izvršnog organa također.
Na tim mjestima prijenosnici podražaja dinfundiraju kroz prostor – između dvije stanice (proces difuzije).
Okej! Pričajmo o idućoj temi – anaerobni prag.
Ili detaljnije –
Anaerobni prag je kritični intenzitet rada pri kojem organizam svojim puferskim mehanizmima može održavati stabilnu koncentraciju laktata (mliječne kiseline), tj. prelazak toga kritičnog intenziteta rada podrazumijeva veće angažiranje anaerobnih sustava, a posljedično i porast mliječne kiseline u mišićima i krvi.
Što je to anaerobni prag? (detaljnije u videu).
Okej! E sad – intenzitet rada je u proporcionalnom odnosu s koncentracijom mliječne kiseline u krvi tek nakon prelaska anaerobnog praga.
Intenzitet rada može biti određen, na primjer, brzinom trčanja, opterećenjem na bicikl-ergometru ili brzinom plivanja.
Važno je znati i – kakve su karakteristike aerobnog energetskog sustava.
Aerobni trening na pragu sportaša bi trebao utjecati tako da oni anaerobni prag prelaze kasnije, tj. Pri višem postotku od maksimalnog primitka kisika, maksimalne frekvencije srca i maksimalnog intenziteta rada.
A, znate li što je to dug kisika?
Nakon svakog stupnja koji je trajao 3 minute uzet je uzorak krvi i izmjerena je frekvencija srca.
Za ovaj prikazan smo pretpostavili da je anaerobni prag na 4 mmol/l krvi, iako je to točno samo za oko 2/3 ljudi.
Izvori:
Fiziologija sporta i vježbanja, 4. izdanje, Dr. Jack H. Wilmore , Dr. David Costill
