Događanja tokom tjelesne aktivnosti – 2. Dio
Sada kada smo već prethodno puno doznali, idemo vidjeti što možemo saznati o živčanom sustavu (odnosno – sustavu živaca).
Prvo ćemo saznati, što je živčani sustav?
Živčani sustav je najsloženiji, organski sustav u čovjekovom organizmu.
Živčani sustav ima zadatak kontrolirati i koordiniraiti rad dakle djelovanje, gotovo svakog djela tjela.
Također, za bolje razumjevanje preporučam pogledati sljedeće videe.
Kliknite si ovaj gumb na Youtube playeru da dobijete titlove.
Naš živčani sustav prima u svakom trenutku, milijune informacija izvan organizma, dakle iz okoline.
A i naš živčani sustav prima u svakom trenutku milijune informacije iz samog tjela!
Naš živčani sustav te informacije analizira, i onda integrira, i ako su te informacije važne on će stvoriti i prenjeti najsvrsishodniji odgovor organima zaduženima za odgovor i djelovanje.
Osjetilima se primaju različite informacije.
Te primljene informacije se primaju i prenose vašim osjetnim (senzoričkim) živcima u nešto što se zove središnji živčani sustav.
U središnjom živčanom sustavu se informacije analiziraju.
Neke informacije u središnjem živčanom sustavu se odbacuju kao nevažne, možemo reći najveći dio.
Evo vam jedan primjer:
U mozak npr stalno stižu informacije o pritisku odjeće na vaše tjelo, i ostale slične informacije,
I – stalne informacije o ljudima, događajima, pojmovima, koji se nalaze u vidnom polju.
Kada hodate po ulici, npr još dolaze u vaš mozak i niz slušnih informacija kao npr – zvukovi iz prometa, zvuk kiše itd, i slično.
Uglavnom su te informacije nevažne i vaš mozak ih kao takve procjenjuje i onda ih odbacuje.
Ali, kada počnemo čuti kišu, vidimo ili osjetimo na sebi kišne kapi, utjecajem našeg živčanog sustava doći će do reakcije organizma. Npr; skloniti ćemo se pod nadstrašnicu, ili ćemo otvoriti kišobran.
E sada, dio tih primljenih informacija Koje dolaze do vašeg organizma,
Mogu se pohraniti u kori velikog mozga.
U kori velikog mozga će se te informacije upotrijebiti Za nadzor nad nekim motoričkim aktivnostima u budućnosti,
Ili će se u kori velikog mozga te informacije upotrijebiti za različite funkcije uma, kao što su npr. učenje, pamćenje, način ponašanja i slično.
Na taj način vaš živčani sustav održava cjelokupnost sastavnica organizma u nekakvoj cjelini koja funkcionira – svih tjelesnih i duševnih svojstava.
Na taj način vaš živčani sustav omogućuje komunikaciju organizma s okruženjem.
I na taj način živčani sustav omogućuje upoznavanje i aktivnu prilagodbu nekog organizma (čovjeka, životinje itd) toj sredini.
Sve stvari od koje se sastoji cijeli živčani sustav, su jako tijesno povezane.
Da bi lakše razumjeli aktivnosti vašeg živčanog sustava, podijelit ćemo ga na 3 povezane funkcijske cjeline:
- Povezana funkcijska cjelina vašeg živčanog sustava je:
Središnji živčani sustav.
Središnji živčani sustav se sastoji od 2 djela.
Prvi dio od koje se sastoji središnji živčani sustav je mozak,
A drugi dio od kojeg se sastoji središnji živčani sustav je kralježnična (leđna) moždina
2. Povezana funkcijska cjelina vašeg živčanog sustava je:
Periferni živčani sustav.
Okej! Pričajmo i ponovimo važno o energiji za rad.
Tko je osnovni izvor energije za aktivnost organizma?
Osnovni izvor energije za aktivnost organizma je energetski bogat spoj atp (adenozin trifosfat).
Koliko traju zalihe atp-a u organizmu?
Zalihe atp-a u organizmu traju 1-3s jer su male.
Što mora atp?
Atp se mora kontinuirano obnavljati.
Atp je moguće još 10-15 sekundi obnavljati i iz drugog energetski bogatog fosfata kp-a (kreatin-fosfata) u slučaju da je intenzitet aktivnosti visok.
Kako se obnavlja atp?
Atp je moguće obnavljati iz nekog od izvora energije.
Koji su izvori energije?
Izvori energije su masti, ugljikohidrati i bjelančevine.
Kako ugljikohidrati i masti daju energiju?
Kako unosimo izvore energije?
Izvore energije unosimo hranom.
Kako organizam pohranjuje višak ugljikohidrata?
Organizam višak ugljikohidrata pohranjuje u jetri, i mišićima u obliku spoja glikogena.
Isto tako, pogledajte ovaj video –
Glikogen služi kao rezerva ugljikohidrata koji se mogu iskoristiti za dobivanje energije u slučaju potrebe.
Isto tako – pogledajte ovaj video – kako mogu davati energiju ugljikohidrati –
Kako se pohranjuju masti?
Masti se pohranjuju na 2 načina:
U obliku potkožnog masnog tkiva
I 2. Masti se još pohranjuju u maloj količini u mišićima
Isto tako – pogledajte ovaj video – kako masti mogu davati energiju.
Masti u mišićima se zovu intramuskularni trigliceridi)
Što sve treba vaš organizam obaviti da bi iskoristio te pohranjene periferne masti kao izvor energije?
Da bi organizam iskoristio te pohranjene periferne masti kao izvor energije, organizam će ih 1. Razgraditi na slobodne masne kiseline
I onda, dakle pod 2. Te slobodne masne kiseline koje je razgradio (rastavio)
Poslati do staničnih mitohondrija. A stanični mitohondriji su stanične energane. Oni prave energiju u stanici!
I pomoću njih stanica obavlja rad!
Bez njih nema stanica energiju za rad?
Isto tako – pogledajte ovaj video – kada su masti izvor energije?
Izvori:
Fiziologija sporta i vježbanja, 4. izdanje, Dr. Jack H. Wilmore , Dr. David Costill
