Važno o mišićima – 1. dio
Lijep pozdrav!
Znate li možda što radi trening izdržljivosti, I koje su posljedice treninga izdržljivosti?
ovo vam je jako važno upamtiti!
Posljedice treninga izdržljivosti su povećanje aktivnosti enzima koji sudjeluju u aerobnim energetskim procesima!
Dobro je znati da – što se tiče glikolitičkih enzima različite studije su pokazale različite rezultate – pokazale su i poboljšanje glikolitičkih enzima, i stanje bez promjena glikolitičkih enzima. I slabljenje aktivnosti glikolitičkih enzima.
Ovo je iznimno važno da upamtite! Uočljiva posljedica aerobnog treninga je i značajno povećanje broja kapilara u mišićima!
Dobro je znati da povećanje broja kapilara se događa prije svega oko sporih vlakana.
To povećanje broja kapilara, zajedno sa povećanjem mitohodrijske aktivnosti, ima učinak boljeg crpljenja kisika i oksidacije energenata, prije svega masti.
Također, Iznimno važno za vas je da znate da ove prilagodbe (adaptacije) za posljedicu imaju bolju izdržljivost. Tj. Spobosnost održavanja više razine primitka kisika (a primitak kisika je količina koju organizam potroši u jednoj minuti) kroz – duži vremenski period.
Istaknimo i ponovimo:
Koje su vrste mišića?
Vrste mišića su :
- Glatki mišići
- Srčani mišić (miokard)
- Poprečno prugasti, skeletni mišići
Pod čijom kontrolom su glatki mišići (1.)?
Glatki mišići – nisu – pod voljnom kontrolom. Oni su pod kontrolom autonomnog živčanog sustava.
A – poprečno prugasti skeletni mišići (3.) Su pod čijom kontrolom?
Poprečno prugasti skeletni mišići (3.) jesu pod voljnom kontrolom! I aktiviraju se putem motoričkih neurona!
Iz leđne moždine ili mozga. Koja je funkcijska jedinica koju čine jedan motoneuron i sve mišićne stanice koje on inervira?
Funkcijska jedinica koju čine jedan motoneuron i sve mišićne stanice koje on inervira je motorička jedinica.
O čemu će ovisiti jakost? E da! Jakost će ovisti o broju angažiranih motoričkih jedinica, i vrsti mišićnih stanica u njima.
Koje 2 osnovne vrste mišićnih stanica postoje?
Postoje 2 osnovne vrste mišićnih stanica. Iako su brojne zapravo prijelaznog oblika.
Osnovne vrste mišićnih stanica su –
Brze (bjele, anaerobne, glikolitičke) i spore (crvene, aerobne, oksidativne)
A, čime je obavijen mišić? Mišić je obavijen ovojnicom.
Što je mišićno vlakno? Mišićno vlakno je drugi naziv za mišićnu stanicu.
Što je sarkolema? Sarkolema je ovojnica mišićne stanice.
A, tko je smješten unutar mišićne stanice?
Unutar mišićne stanice su smještene miofibrile.
Što je sarkomera?
Od čega se sastoje sarkomere u mišiću čovjeka?
Sarkomera je najmanja funkcionalna jedinica mišića. A – čime su odvojene sarkomere?
Sarkomere su odvojene z-pločama.
Na z-ploče su pričvršćene kontraktilne bjelančeivne aktin, a izmedju njih nalazi se miozin.
Od čega se sastoji aktin?
Također, preporučam pogledati ove videe o mišićima.
https://www.youtube.com/watch?v=I80Xx7pA9hQ
Također, kliknite si ovaj gumbić na youtube playeru da dobijete titlove.
Aktin se sastoji od aktina, troponina, i tropomiozina.
Što je miozin?
Miozin je deblja kontraktilna bjelančevina s poprečnim mostićima na kojima su smještene miozinske glavice.
A što je potrebno za povezivanje miozinskih glavica i aktina?
Za povezivanje miozinskih glavica i aktina potreban je kalcij.
Kalcij ulazi u sarkoplazmu i oslobađa aktivna mjesta na aktinu na koja će se vezati miozinske glave.
https://youtu.be/cOUnC14qI1M
A što je potrebno za mehanizam zaveslaja?
Za mehanizam zaveslaja potrebna je energija atp-a.
Koje su vrste mišićne kontrakcije?
Vrste mišične kontrakcije su (1.) Izometrična mišićna kontrakcija i (2.) Izotonična mišićna kontrakcija.
A što se događa kod izometrične kontrakcije?
https://youtu.be/BOsq5HNY7xA
Što je izometrična kontrakcija? To je kontrakcija koja je statična. U njoj se mjenja napetost mišića, ali nema promjene u duljini mišića tokom izvođenja pokušanog pokreta, kao npr. kada pokušavamo pomaknuti nekom vježbom nekakav nepomični predmet.
A što je to – izotonična kontrakcija?
Izotonična kontrakcija je kontrakcija koja može biti koncentrična (prema centru) gdje dolazi do skraćivanja mišića, ili ekscentrična (od centra) u kojoj dolazi do produživanja mišića.
Izvori:
Fiziologija sporta i vježbanja, 4. izdanje, Dr. Jack H. Wilmore , Dr. David Costill
